Sve što ste htjeli znati o čaju na jednom mjestu
Sve O Čaju
Blog
nedjelja, srpanj 10, 2011
 

Priprema Gospine Trave: listići/cvjetovi se ubace u vodu temperature 100 stupnjeva, te se nakon 10-15 minute namakanja procijede.

Njeguje kožu, ublažava bol zglobova i mišića, ali pomaže i potištenoj psihi čovjeka pritisnutoj različitim nedaćama. S gospinom travom treba biti oprezan jer ima interakciju s nekim ljekovima, poput antidepresiva.


Gospina trava -  nježna ruka fitoterapije

Drugi nazivi: žuta kantarija, bogorodičina trava, kantarion, gorac, gorčan, zvončac, ivanova trava, pljuskavica, zvončić
Latinski naziv: Hypericum perforatum

Kad neka biljka nosi Gospino ime, odnosno Svete Marije, tada možete biti sigurni da ga je i zaslužila. Gospina trava nosi puno imena, poput kantariona i trave Svetog Ivana, no ime vezano uz Gospu govori nam kako je narod već stoljećima cijenio njezina ljekovita svojstva. Sama Gospa u kršćanstvu je oduvijek simbolizirala Božju nježnost i brižnost, majčinski karakter kao kontrapunkt shvaćanja Boga u muškom licu. Biljke posvećene njoj imaju gotovo majčinsko djelovanje, a gospina trava ističe se iznad svih njih. Što da mislimo o biljci koja ne samo da njeguje kožu, ublažava bol zglobova i mišića, nego i pomaže potištenoj psihi čovjeka pritisnutoj raznim nedaćama. Kako bi mistična slika bila potpuna, gospina trava cvate obično oko ljetnog solsticija, predkršćanskog simbola vrhunca sila života i dobrih sila.

Nikad zaboravljena vrijednost

Gospina trava (Hypericum perforatum L. Hypericaceae) zanimljiva je biljka koja raste po cijeloj Hrvatskoj. Neobično kako je jedna naizgled krhka biljka osvojila brojna staništa, od polja kontinentalne Hrvatske, preko visokih planinskih polja do jadranskih otoka. Karakteristične žlijezde na listovima, koje izgledaju kao prozirne točke, dale su joj latinski naziv perforatum (perforirani). U doba kad smo zaboravili mnoge ljekovite biljke, gospina trava jedna je od rijetkih koje i danas mnogi skupljaju, prije svega zbog spravljanja uljnog macerata. Cvjetovi su žuti, a na njima se lako uoče tamne linije nastale zbog lučenja žlijezda, a upravo iz tih žlijezda izlaze aktivne tvari koje će dati karakterističnu crvenu boju macerata. Čitajući stare tekstove, stječete dojam da je riječ o panacei, lijeku za sve. Koristila se za nesanicu, probavne tegobe, probleme žuči, a takav spektar djelovanja možda je upravo nosilo antidepresivno djelovanje, uklanjajući najčešći psihosomatski uzrok brojnih bolesti.

Klinički najispitivanija biljka

Naslanjajući se na tradicionalnu upotrebu, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća započela su opsežnija klinička ispitivanja gospine trave kod blage i srednje teške depresije. ESCOP citira 31 kontroliranu kliničku studiju, no ukupni broj studija daleko je veći, uz brojne radove koji govore o manjim istraživanjima. Stoga su ovu biljku masovno počeli propisivati sami psihijatri kao jedan od prvih odabira za liječenje depresije. U zapadnoj Europi i SAD-u ta je praksa uobičajena. Kod nas je još uvijek relativno rijetka, iako se kreće u tom smjeru jer je na tržištu prisutna u obliku lijeka, koji se izdaje na liječnički recept, za doziranje jednom dnevno.

Postala je zanimljiva i farmaceutskoj industriji, jer je depresija iznimno česta pojava u svim društvima. Mnogi ljudi kao prvi lijek žele odabrati prirodni, a ne sintetski, i ta tendencija jača od kraja prošlog stoljeća, kad je povjerenje u farmaceutsku industriju počelo jenjavati u široj javnosti.

Gospina trava je i više od antidepresiva. Uljni macerat koristi se za cijeljenje kože te kod bolnih mišića i zglobova, a cvjetna vodica sastojak je finih prirodnih kozmetičkih proizvoda za njegu kože.



Antidepresivno djelovanje

Za depresiju možemo slobodno reći da je pošast današnjice. I dok su nekoć ljudi bili loše raspoloženi iz egzistencijalnih razloga, poput gladi, danas je uzrok depresije mnogo suptilniji i neuhvatljiviji, te više ne uključuje samo teške stresne situacije, nego i daleko manje uzroke.
Temeljni znakovi su loše raspoloženje, nedostatak zanimanja za život i odsutnost životne radosti, umor i osjećaj gubitka energije, a pridruženi simptomi vrlo su raznoliki, od poremećaja sna, smanjenja libida, osjećaja krivnje i bezvrijednosti, suicidalnih razmišljanja, poremećaja prehrane, kompenzacije kupovanjem nepotrebnih stvari, uznemirenosti i drugih. Na žalost, ti simptomi vrlo su općeniti i gotovo da ne postoji osoba na svijetu koja nema neke od njih, a pitanje je li cijeli planet depresivan postalo je gotovo filozofski problem.

Nedvojbeno potvrđeno kliničko djelovanje ima pomalo nejasnu farmakološku pozadinu. Znamo da ekstrakt gospine trave utječe na niz receptora i enzima u mozgu, poput monoamino oksigenaze i sertotoninskih 5-HT2 receptora, koji su poznate mete za niz sintetskih lijekova, ali se čini da gospina trava ostvaruje svoj učinak kombinacijom nekoliko mehanizama djelovanja, što u neurofarmakologiji i nije velika novost.



Kemijski koktel u službi čovjeka

Farmakološka zbrka oko mehanizma djelovanja dodatno je potaknuta i vrlo raznolikim sastavom.
Biljka sadrži klasu spojeva nazvanu naftodiantroni, među kojima se ističe grupa spojeva zvanih hipericini, ali sadrži i floroglucinole, flavonoide, klorogeničnu i kavenu kiselinu, kumarinske spojeve, tanine, čak i eterično ulje. Cvjetovi sadrže najviše aktivnih spojeva, stoga se biljka ne ubire cijela, nego samo cvjetovi i pricvjetni listovi.
Opće je prihvaćeno mišljenje kako su za djelovanje odgovorni svi nabrojeni spojevi, odnosno smjesa flavonoida, antrona i floroglucinola. Izolirani spojevi u in vitro i in vivo modelima pokazuju slabije djelovanje. Gospina trava time nije izuzetak u odnosu na mnoge druge biljke, kod kojih upravo smjesa različitih bioloških aktivnih spojeva ostvaruje svoj učinak. Koriste se različiti tipovi ekstrakata, od običnog čaja (infuza), tinktura do standardiziranih suhih ekstrakata.



Tamna strana gospine trave

Nema dvojbe da su lijekovi na bazi gospine trave sigurni i netoksični, a to su potvrdile brojne studije na životinjama i ljudima.
Neki spojevi u njoj su blago fototoksični, odnosno izazivaju reakcije kože podvrgnute UV zračenju, ali to se manje odnosi na oralne lijekove, a daleko više na uljni macerat koji se nanosi na kožu. Ipak, ima druge rizike. Kako je gospina trava desetljećima korišten lijek, vidjelo se da djeluje na koncentraciju drugih lijekova u krvi čovjeka, a tako može utjecati i na njihovo djelovanje.
Jedan od najpoznatijih primjera, citiran u mnogim udžbenicima, je slučaj čovjeka kojem je liječnik propisao lijek protiv povišena kolesterola (statin), ali nije obavijestio liječnika da u isto vrijeme uzima i gospinu travu. Liječnik je zamijetio kako kod pacijenta lijek ne djeluje i krenuo je višestruko povisivati dozu, sve dok nije došlo do smanjenja kolesterola. Pacijent je u jednom trenutku prestao uzimati gospinu travu i u roku nekoliko dana dobio je tešku rabdomiolizu (raspad mišićnih stanica), s posljedičnim otkazivanjem bubrežnih funkcija. Rabdomioliza je relativno rijetka nuspojava statina i javlja se samo kod jako povišenih doza.
Što se dogodilo? Gospina trava povećavala je metabolizam (inaktivaciju) statina i liječnik je morao povisiti dozu lijeka da postigne djelovanje. U trenutku kad je pacijent prestao uzimati gospinu travu, metabolizam statina više nije bio pojačan i njegova koncentracija dosegnula je toksičnu razinu.

Danas znamo da gospina trava djeluje na jače stvaranje nekih enzima (poput citokroma 3A4) koji služe za metabolizam (inaktivaciju) mnogih lijekova i time ometa i njihovo djelovanje. Takva interakcija postala je jedan od klasika u medicini. Stoga je i upozorenje: gospina trava posve je bezopasna i netoksična, no ako uzimate neke lijekove, uvijek se morate savjetovati sa stručnom osobom o tome smije li se lijek kombinirati s gospinom travom. Najpoznatiji su upravo primjeri statina, ali i lijekova protiv epilepsije i HIV-a, kao i cijelog niza drugih klasa lijekova, čije bi samo nabrajanje oduzelo pola ovog članka.

Izvor: http://www.vasezdravlje.com/

sanocaju @ 14:27 |Komentiraj | Komentari: 0
Arhiva
« » ruj 2014
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Anketa
O čemu želite čitati?




Brojač posjeta
33685
Index.hr
Nema zapisa.